Drvna industrija – strateška grana bh. privrede

Drvna industrija u Bosni i Hercegovini je jedna od najjačih u našoj državi. Možemo se pohvaliti činjenicom da smo jedan od većih izvoznika. Samo u prvih devet mjeseci ove godine drvna industrija je ostvarila izvoz vrijedan 872 miliona KM, što je za 11,2 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom 358 posto.

Drvna industrija je jedna od strateških grana privrede Bosne i Hercegovine i jedan je od sektora koji ima pozitivan trgovinski bilans. Razvoj ove industrije se zasniva na korištenju domaćih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno orijentirana. Ukoliko posmatramo u odnosu ukupne površine šuma prema površini države, Bosna i Hercegovina je jedna od najšumovitijih zemalja Europe. Oko 53% površine Bosne i Hercegovine se nalazi pod šumama. Procjenjuje se da je godišnja vrijednost proizvodnje sektora preko 400 miliona eura, pri čemu se oko dvije trećine plasira na inostrano tržište.

Do 1992. godine drvna industrija BiH učestvovala je s 10% u bruto nacionalnom dohotku, odnosno oko 3 milijarde dolara, a s 11% u izvozu BiH. Kapacitete drvne industrije činilo je 220 različitih srednjih i velikih firmi, organiziranih u okviru Šipada (83%) i Krivaje (17%). Zapošljavala je oko 61.000 radnika ili 13% ukupnog broja radnika u industriji i rudarstvu, od toga u primarnoj preradi 15.000, a u finalnoj 46.000. Tada je BiH imala kapacitete koji su prelazili njene potrebe, te je već tada bila aktivni izvoznik.

Struktura i asortiman proizvoda drvne industrije su veoma raznovrsni – gotovo sve što je moguće proizvesti u tvornicama drvne industrije u svijetu proizvodi se i u pogonima drvne industrije Bosne i Hercegovine.

Prema analizi drvne industrije u BiH, koju je uradio Bisnode, ekonomija u BiH broji 82.401 privatno društavo sa ograničenom odgovornošću i korporacije. U 2014. godini, ove kompanije su zajedno upravljale sa 52 milijarde eura imovine, generisale 28 milijardi eura prihoda i 1,4 milijarde eura profita. Prosječni povrat na kapital (ROE) iznosio je 6,1%. S obzirom na broj kompanija, drvna industrija sa 2,3% udjela ne pripada najvažnijim sektorima u bh. ekonomiji.

Prema finansijskim podacima za 2014. ova industrija je upravljala sa 1,7% svih sredstava, stvarajući 2,3% od ukupnih prihoda i 3,3% od ukupnog profita bosanskohercegovačke ekonomije.

Najveće kompanije iz drvne industrije u BiH u pogledu prihoda su: Stanadard Furniture Factory d.d. Sarajevo, Sandard a.d. Prnjavor, Napco Beds Factory d.o.o. Petrovo, Interlignum d.o.o. Teslić, Prima ISG d.o.o. Gradiška. Najmanje rizičan u smislu finansiranja je sektor drvne industrije u BiH, a najveći finansijski rizik je u sektoru drvne industrije u Hrvatskoj.

Gdje izvozimo

U ovoj se godini Bosna i Hercegovina može pohvaliti blagim povećanjem izvoza, ali i ostalih pokazatelja. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 6,3 milijarde eura, dok su bosanskohercegovačke kompanije u tom periodu izvezle robu u vrijednosti 2,4 milijarde, što je povećanje od 4,19 posto u odnosu na isti period prošle godine. Nešto manje je skočio i uvoz, koji je i dalje gotovo dvostruko veći od izvoza. Samim tim, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 61 posto.

U poređenju s okruženjem, posebno Srbijom i Hrvatskom, BiH ima izražene komparativne prednosti. Naši najveći trgovinski partneri su Europska unija, odnosno Hrvatska i Njemačka, a od zemalja CEFTA-e Srbija. Gledano po sektorima, najveći izvoznik je drvna industrija, a najviše se uvoze mašine, aparati, vozila i oružje.

Drvna industrija BiH je u 2015. godini ostvarila izvoz od milijardu i 59 miliona KM, što je za 5,7 posto više nego prethodne godine. U okviru toga, izvoz proizvoda u grupi drvo i proizvodi od drveta činio je 62,6 posto, a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje 36,2 posto, što je povoljnije sa aspekta izvoza finalnih proizvoda od drveta nego prethodne godine.

Iz Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH) izjavili su da izvoz namještaja čini 41 posto od ukupnog izvoza, te da se to učešće stalno povećava. Najznačajnija izvozna tržišta su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Slovenija, a rezana građa se značajnije izvozi u Egipat, Kinu i zemlje regije. Iz podataka vidimo kako se pozitivan trend nastavlja, ali da tempo rasta nije zadovoljavajući. Ukoliko BiH želi ekonomski rast, izvoz bi trebao biti dvostruko veći.

Uprkos zadovoljavajućem izvozu, ovaj sektor se suočava s brojnim izazovima, ali i s mnogim prilikama da postane profitabilniji, te preraste u visoko konkurentnu industriju u regiji. Da bi se ovaj trend rasta održao, s obzirom na to da drvna industrija predstavlja privredni potencijal FBiH, potrebno je stvoriti preduslove za razvoj izvoza, a tako i zapošljavanja u ovoj industriji.